Čitalnica u Kastvu, prva hrvatska čitaonica u Istri, osnovana 27.XII.1866. Njezini utemeljitelji i prvi članovi bili su Vjekoslav Vlah (predsjednik), Antun Rubeša (tajnik), Ernest Jelušić (blagajnik), liječnik Fran Bachmann te svećenik i političar Andrija Marotti-Jurjenić.

Formalno čitaonica, u stvarnosti je bila političko udruženje hrvatskog nacionalnog pokreta na Kastafšćini. Bila je mjesto političkih rasprava i široke kulturno-prosvjetne djelatnosti, u njoj su se okupljali kako prvaci toga pokreta iz istočne Istre i Rijeke, tako i mještani koji su pristajali uz pokret.

Iako je promicala učenje i uporabu hrvatskoga standardnoga jezika, u njoj su korisnici mogli čitati i publikacije na drugim jezicima. Organizirala je i ugošćivala razne priredbe, uvijek s nacionalnim značajem, od kojih su mnoge bile humanitarne. S obzirom značaj Kastva kao jakog središta hrvatskog nacionalnog pokreta u Istri, utjecaj je Čitalnice daleko prelazio granice Kastafšćine.

Iz Čitalnice je krajem 1860-ih inicirano pokretanje, uz potporu biskupa Jurja Dobrile, kalendara Istran, prve edicije na hrvatskome jeziku u Istri. Bila je organizator Prvog tabora Hrvata Istre i kvarnerskih otoka, održanog 21.V.1871. na brijegu Sv. Mihovil kod Kastva. Zaslužna je i za osnivanje Bratovšćine hrvatskih ljudi u Istri 1874., pokrenute radi pomaganja školovanja siromašnih istarskih učenika. Promijenila je 1880., u vrijeme predsjednika Matka Laginje, naziv u Hrvatska čitaonica. Djelovala je do kraja Prvog svjetskog rata.