Verzi, stara mlet. plemićka obitelj, koja se nekada nazivala Guerci, a u Istri je najviše vezana za Kopar. Koparski im je biskup 1211. u feud dao obližnja mjesta Tinjan, Pomjan te Koštabonu i njoj podložna sela Puče i Planjave, odakle su dobivali prihode od desetine.

Od akvilejskoga patrijarha Ulricha I. Eppensteina Francesco de Guerciis iz Kopra dobio je 1106. u feud posjed Sv. Ivan Kornetski kraj Umaga. Smatra se da je to najstariji feud. posjed u Istri. V. su ga uspjeli zadržati sve do XVIII.st., kada je, nakon izumiranja obitelji 1738., prešao u ruke nasljednika iz koparske obitelji Grisoni. U posjedu Verzijevih bili su i Glem (1300), Zabavija (1534), Movraž i Labor (1421), Gradin (1463). Koparski su nobili postali 1431; Fridrik III. ih je 1457. imenovao grofovima Sv. Rimskoga Carstva, a tu im je titulu 1768. potvrdila i mlet. vlada. Istaknutiji članovi obitelji: Guercio (koparski gastald 1253), Guercio, sin ser Zane (jedan od pokretača pobune u Kopru 1348), Cristoforo (prof. na Sveučilištu u Padovi), Giovanni (suprakomit tijekom mlet. zauzeća utvrde Marano 1541), Nicolò (ugledni pravnik oko 1550), Francesco (mlet. kapetan koji je 1616. opustošio Kraljevski Brest), Marco, Verzo i Scipione (braća, kapetani vojne posade u Buzetu u doba Uskočkoga rata, Scipione je 1623. bio kapetan rašporskih konjanika i pješaka, a 1647. istaknuo se u Kandijskome ratu, u kojem je izgubio tri sina), Annibale (kapetan mlet. pješaštva), Verzo i Valerio (u XVII.st. gastaldi 11 rašporskih sela).