Pazinski memorijal, radno predsjedništvo na prvom skupu, slijeva: Anton Udovičić, Oleg Mandić i Galiano Labinjan, a za govornicom Ante Iveša, Pazin, 26. 9. 1970., (arhiva Katedre Čakavskog sabora za povijest Istre Pazin)

Pazinski memorijal

Pazinski memorijal, stručno-znanstveni skup jednom godišnje organizira Katedra Čakavskog sabora za povijest Istre (KČSPI) Pazin, povodom rujanskih svečanosti posvećenih odlukama o priključenju Istre Hrvatskoj i Jugoslaviji

Katedra je osnovana 1.III.1970. pod nazivom Katedra Čakavskog sabora za noviju povijest istarskih Hrvata, sa sjedištem u Pazinu. Za privremenog upravitelja postavljen je Galiano Labinjan.

Tijekom više od pola stoljeća djelovanja Katedra je nekoliko puta mijenjala naziv. Odlukom upravnog odbora iz 1971. mijenja naziv u Pazinski memorijal – Katedra Čakavskog sabora za noviju povijest Istre, a kao razlog promjene navodi se da je prvotni naziv bio „neadekvatan i preuzak“. Od 1976. djeluje pod nazivom Katedra Čakavskog sabora Pazin, od 1998. je KČSPI Pazin, a njezina glavna manifestacija je znanstveno-stručni skup Pazinski memorijal.

Od utemeljenja do 2024. Katedra je organizirala 51 Pazinski memorijal. Prvi je održan u Pazinu 26. i 27.IX.1970. na temu „Razvoj hrvatske štampe u Istri od 'Naše sloge' do danas“, a bio je posvećen 100. obljetnici pokretanja lista Naša sloga.

Zemljopisno područje kojim se do polovice 1990-ih bavio Pazinski memorijal obuhvaćalo je Istru, uključujući i slovenski dio, te Rijeku, Trst i dijelom Goricu. Na skupu su prevladavale teme iz novije povijesti Istre, od XIX. do sredine XX. st., iako su se sudionici povremeno bavili i starijom poviješću. Obrađivali su problematiku iz humanističkih i drugih znanosti, ali u prvom redu povijesne, pravne, vojne, gospodarske, političke, crkvene, književne, politološke i etnološke, teme iz socijalnoga i etničkoga života te iz oblasti međunacionalnih odnosa. Prevladavale su teme iz razvoja radničkoga pokreta i Drugog svjetskog rata, uključujući i poslijeratni razvoj Poluotoka. Pored znanstvenostručne, na skupovima Pazinskog memorijala prezentirana je i memoarska građa istaknutih sudionika povijesnih događanja iz novije prošlosti, kao jedan od značajnih izvora za buduća istraživanja.

Redovitost održavanja skupova prekinuta je od 1996. do 1999. zbog „financijskih i organizacijskih poteškoća“. Od 2002. Katedra se okreće i temama iz starije prošlosti Pazina, Pazinštine i Istre. Među sudionicima skupova bili su znanstvenici i stručnjaci s područja povijesnih znanosti, povijesti gospodarstva, medicine, povijesti umjetnosti, arheologije, pravnih znanosti, politologije, sociologije, demografije, etnologije i dr., a i sudionici povijesnih zbivanja koji su iznosili svoja sjećanja. Na znanstvenostručnim skupovima sudjelovali su brojni istaknuti znanstvenici i kulturni djelatnici iz Istre, Rijeke i drugih krajeva Hrvatske te znanstvenici iz susjedne Slovenije, Italije i Srbije.

U realizaciji zadaća i ciljeva od 1980., kada je osnovan Stručni savjet, Katedra je surađivala s brojnim znanstvenim ustanovama iz Hrvatske i susjednih zemalja, kao što su Hrvatski državni arhiv u Zagrebu, Jugoslavenska akademija znanosti i umjetnosti (danas Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti) u Zagrebu, Institut za historiju radničkog pokreta Hrvatske (danas Hrvatski institut za povijest) u Zagrebu, državni arhivi u Pazinu i Rijeci, Inštitut za zgodovino delavskega gibanja u Ljubljani, Vojnoistorijski institut u Beogradu i dr. Bilo je podnijeto prosječno petnaestak izlaganja, priopćenja i sjećanja po znanstvenom skupu, a objavljeni znanstveni i stručni radovi služe kao građa za nova (sintetska) povijesna istraživanja.

Katedra je nastojala izlaganja i radove sa znanstvenih skupova objavljivati u svojem zborniku Pazinski memorijal. Kao rezultat znanstvenih skupova do 2014. objavljena su 34 sveska zbornika, od kojih dva bibliografska. Radovi s prvog znanstvenoga skupa tiskani su u zborniku Pazinski memorijal 1970., koji je u bibliografiji izdanja Čakavskoga sabora (ČS) numeriran kao svezak 2. Međutim, to je prva publikacija na kojoj je ČS potpisan kao izdavač. Urednici zbornikâ bili su Petar Strčić, G. Labinjan, Dražen Vlahov, Ferdinand Tončinić, Marija Ivetić, Neven Šperanda, Radovan Vlaketić i Josip Šiklić. Zbornici su digitalizirani i dostupni na poveznicama: https://www.kcspi-pazin.hr/pazinski-memorijal/ i https://ipd-ssi.hr/projekti/digitalizacija/digitalizacija-literature/pazinski-memorijal/. Dio izlaganja sa skupova objavljivan je i u drugim publikacijama (Dometi, Istra, Nova Istra, Jadranski zbornik, Časopis za suvremenu povijest, Historijski zbornik, Primorske novice i dr.).

Aktualni predsjednici skupštine i izvršnog odbora KČSPI Pazin su G. Labinjan i J. Šiklić.

Komentari

    Trenutno nema objavljenih komentara.

Ostavi komentar

* Slanjem komentara prihvaćate Pravila obrade Vaših osobnih podataka (e-mail i IP adresa). cancel reply


Literatura

Galiano Labinjan, „Izdavačka djelatnost Katedre Čakavskog sabora Pazin u proteklih deset godina“, Pazinski memorijal, 10, Pazin 1980., 15-33; Mate Krizman, „O tridesetogodišnjici rada Katedre Čakavskog sabora u Pazinu. Beram u prošlosti“, isto, 25, Pazin 2003., 13-17, G. Labinjan, „Pazinski memorijal“, Istarska enciklopedija, Zagreb 2005., 580; Josip Šiklić, „Urednikova riječ“, Pazinski memorijal, 28-29. Pazin 2020., 7-9.

Slučajna natuknica

Narodni list