Furlanija na staroj karti - "Forum Iulii accurata descriptio" iz "Theatrum Orbis Terrarum" Abrama Orteliusa, Amsterdam 1573., (preuzeto s https://www.dizionariobiograficodeifriulani.it/cartografia/)

Furlanija

Furlanija (furl. Friûl, tal. Friuli), zemljopisno-povijesno područje sjeveroistočne Italije, dio talijanske regije Furlanija i Julijska Venecija (Friuli – Venezia Giulia).

U najvećoj mjeri obuhvaća Furlansku nizinu; sjeverni joj je zemljopisni rub hrbat Karnskih Alpa, južni Jadransko more, zapadni je rub središnji tok rijeke Livenze (furl. Livence, mlet. Łivensa) i donji tok rijeke Tilment (furl. Tiliment, tal. Tagliamento, mlet. Tajamento), a istočna joj je granica alpski rub, odnosno rijeke Soča (furl. Lusinç, tal. Isonzo, njem. Sontig) i Timav (furl. Timâf, tal. Timavo, slov. Timava ili Réka, njem. Recca Fluss).

Velik dio stanovništva, posebno u ruralnom okruženju, govori furlanskim jezikom (furl. lenghe furlane), koji pripada retoromanskoj skupini romanskih jezika. Talijanska država je 1999. priznala „furlansku povijesnu jezičnu manjinu“ te zaštitila njezin jezik i kulturu (zakon 482/99). Otada se javni natpisi sve češće pojavljuju u dvojezičnom obliku (talijanski / furlanski). Furlanski se jezik studira na Sveučilištu u Vidmu (Udine).

Glavni je grad Videm ili Udine. Videm je slavenska, točnije slovenska inačica talijanskog Ùdine, odnosno furlanskog Udìn, dočim je hrvatska nekoć bila Vidam, ali je danas zastarjelica (njemačka inačica je Weiden in Friaul). Videm je upravno, političko i gospodarsko središte pokrajine. Ostali značajni gradovi su Pordenone (furl. Pordenon) i Gorica (furl. Guriza, tal. Gorizia, njem. Görz). Dijeli se na zapadnu (Pordenone), središnju (Videm) i istočnu (Gorica) Furlaniju, premda se Gorička pokrajina često smatra dijelom Julijske Venecije (osobito njezino područje istočno od Soče, Bizjakarija).

Na kraju prapovijesti naseljena Keltima i Venetima, potom su je u II. st. pr. Kr. osvojili Rimljani i osnovali koloniju Akvileju (181. pr. Kr.). Odatle su napadali Histre (178.-177. pr. Kr.), a grad je potom u carsko doba postao najvažnijim središtem Augustove Desete regije, koja je uključivala i Istru. Rimljani su osnovali i Forum Iulii (odatle Friuli), danas Čedad (hrv. tradicionalno Čabdad, tal. Cividale [del Friuli], furl. Cividât [lokalno Zividât], njem. Östrich).

Na prijelazu iz kasne antike u rani srednji vijek Furlanija je branila istočni ulaz u Italiju, ali su nakon propasti Zapadnoga Rimskoga Carstva njome vladali Ostrogoti (od 489.), Bizant (od 533.) i Langobardi (od 568.), koji su tamo osnovali moćno Furlansko vojvodstvo sa sjedištem u Čedadu. Do istočne Furlanije doprli su Slovenci doseljivanjem u VII. i VIII. st. Nakon propasti Langobarskoga Kraljevstva 774. Furlanija je pripala Franačkom Kraljevstvu (od 800. Carstvu), a 952. kralj Oton I. priključuje je Njemačkoj.

U feudalnom se okruženju akvilejski patrijarh razvio u najmoćniji svjetovni i crkveni autoritet na sjevernom Jadranu (1077.-1420.), no od XV. st. dio Furlanije došao je pod vlast Venecije. Drugim dijelom vladali su knezovi Gorički, a nakon njih Habsburgovci. U to je doba Furlanija također bila vezana s Istrom po dvojnosti političke vlasti, a odnosi Mletaka i Habsburgovaca odražavali su se u objema zemljama.

Od XVI. st., a osobito u XVIII. st., izražene su migracije furlanskih obrtnika i trgovaca u Istru (mletačku i austrijsku), gdje ih se može prepoznati po prezimenima, ali i po djelatnostima, jer su u ruralnim sredinama često bili jedini obrtnici i trgovci. Posebno se može pratiti migracija iz Karnije, sjevernog dijela Furlanije na rubu alpskoga područja.

Komentari

    Trenutno nema objavljenih komentara.

Ostavi komentar

* Slanjem komentara prihvaćate Pravila obrade Vaših osobnih podataka (e-mail i IP adresa). cancel reply


Literatura

Pio Paschini, Storia del Friuli, I-III, Udine 1934.-36.; Just Ivetac, Furlanski i karnjelski zrmani, Pazin 2003.

Slučajna natuknica

Zorin dom