Oprtalj

Oprtalj

Ȍprtalj (tal. Portole), naselje kraj Motovuna, sjedište istoimene općine (45°23′N; 13°50′E; 378 m nadmorske visine); 75 stanovnika (2021.).

Nalazi se na maloj uzvisini na rubu zaravni iznad doline Mirne, a cestama je povezan s Livadama i Motovunom na jugu te s Bujama na zapadu. Središte je širega krškoga brežuljkastog prostora Gornje Bujštine.

Stanovnik je Oprtȁljac, Oprtljȁnac i Oprtljȁn (tal. dijalektalno Portolan), stanovnica Oprtȃljka i Oprtljȃnka, a pridjev oprtȃljski i oprtljȃnski.

Stanovnici se bave gotovo isključivo tradicijskom zemljoradnjom na obradivim površinama terasastih padina, a dio je zaposlen u tercijarnom sektoru u naselju i bližoj okolici. Nakon II.svjetskog rata Oprtalj je bio gotovo napušten.

Naselje ima izrazit gradinski karakter, a područje je bilo naseljeno i u rimsko doba (nalaz nekoliko antičkih natpisa). U pisanim vrelima spominje se prvi put 1102. kao Castrum Portulense, kad dolazi pod vlast akvilejskoga patrijarha. Mlečani su ga zauzeli 1420. i otada je do 1797. bio dio obrambenoga sustava mletačke granice u Istri. U XVI.–XVII. st. naseljeno je hrvatsko stanovništvo iz Dalmacije koje je bježalo pred Osmanlijama. Ostatci utvrda iz mletačkog doba samo su manjim dijelom očuvani, ali stoje gradska vrata iz XVIII. st., kroz koja se ulazi u grad.

Na vrhu brežuljka župna je crkva sv. Jurja, kasnogotička trobrodna građevina s poligonalnom apsidom, graditelja Majstora Stjepana iz Kranja (1526.). Bogata je baroknim kipovima i slikama iz XVII.–XVIII.st. (radionice ili utjecaji Vittorea i Benedetta Carpaccia, oltarna slika Baldassarea D’Anne, kipovi na glavnom oltaru koji se pripisuju Giovanniju Bonazzi, stare orgulje Gaetana Callida, danas zamijenjene novima). Pokraj crkve bila je općinska palača, srušena u II. svjetskom ratu. U romaničkoj crkvi sv. Jelene očuvane su zidne slike Klerigina iz Kopra (XV.–XVI. st.), u crkvi sv. Leonarda zidne su slike anonimnog majstora prve polovice XV. st., u crkvi sv. Roka one majstora Antona s Padove. Najvrjednija je crkva sv. Marije, u kojoj je ciklus četvorice slikara druge polovice XV. st.: Klerigina III., anonimnoga kasnogotičkoga majstora, tzv. Šarenoga Majstora te još jednoga anonimnoga majstora.

Općina Oprtalj prostire se sjeverno od Mirne između gradova Buja i Buzeta, kojima su dijelovi sadašnje oprtaljske općine ranije pripadali, a na sjeveru graniči sa Slovenijom. Površina joj je 61 km2, broji 748 stanovnika (2021.). Uz Oprtalj u njezinom su sastavu naselja: Bencani/Benzani (5 stanovnika 2021.), Čepić/Ceppich (52), Golubići/Golobici (23), Gradinje/Gradigne (109), Ipši/Ipsi (17), Krajići/Craici (8), Livade/Levade (169), Pirelići/Perelici (47), Sveta Lucija/Santa Lucia (37), Sveti Ivan/San Giovanni (38), Šorgi/Sorghi (34), Vižintini/Visintini (24), Vižintini Vrhi/Visintini Monti (13), Zrenj/Stridone (55) i Žnjidarići/Snidarici (42). Uz Mirnu termalno je lječilište Istarske toplice.

Grb Općine Oprtalj povijesni je grb Oprtlja: plavi štit, koji ima francusku bazu, a s gornje strane završava s tri zašiljena dijela, u čijoj su donjoj polovici srebrne (sive) zidine s kruništem i trima zatvorenim drvenim vratima, a iznad zidina je plosnati zlatni (žuti) križ. Zastava je svijetlo siva, okomita, s grbom u sredini.

Dan Općine Oprtalj je 24. travnja, na blagdan sv. Jurja, zaštitnika oprtaljske župe.

http://www.oprtalj.hr/

Komentari

    Trenutno nema objavljenih komentara.

Ostavi komentar

* Slanjem komentara prihvaćate Pravila obrade Vaših osobnih podataka (e-mail i IP adresa). cancel reply


Literatura

Radovan Ivančević, „Župna crkva sv. Jurja u Oprtlju“, Radovi Odsjeka za povijest umjetnosti, 4, 1963., 19-44; Oprtalj / Portole, ur. Vladimir Lay i Ivan Zupanc, Oprtalj 2009.; Statut Općine Oprtalj, 4. 8. 2009.; Općina Oprtalj, opći podaci na mrežnim stranicama općine, https://www.oprtalj.hr/index.php/mjesta/javna-nabava-7, pristupljeno 12. 12. 2022.; Željko Heimer, The Flags and Arms of the Modern Era, https://zeljko-heimer-fame.from.hr/hrvat/hr-pn2.html#hr-pn-op. pristupljeno 12. 12. 2022.

Slučajna natuknica

Funtana