Istarska županija

Istarska županija, upravno-teritorijalna jedinica na zapadu Republike Hrvatske, 2813km2, 206344st. (2001), ustanovljena u prosincu 1992. zakonom kojim je država podijeljena na 20 županija i Grad Zagreb.

Novim zakonom o ustrojstvu županija iz 1997. u Istarskoj županiji nisu provedene bitne promjene. I. ž. obuhvaća najveći dio istar. poluotoka, osim liburnijskoga dijela istočno od Učke i slov. dijela sjeverno od Dragonje. Granice Županije protežu se od uvale Stupova kraj Brestove (Plomina) preko hrpta Učke i Ćićarije do hrvatsko-slov. granice između Muna i Vodica. Podijeljena je na gradove i općine, i to na 10 gradova (Buje, Buzet, Labin, Novigrad, Pazin, Poreč, Pula, Rovinj, Umag i Vodnjan) i 31 općina (Bale, Barban, Brtonigla, Cerovlje, Fažana, Funtana, Gračišće, Grožnjan, Kanfanar, Karojba, Kaštelir-Labinci, Kršan, Lanišće, Ližnjan, Lupoglav, Marčana, Medulin, Motovun, Oprtalj, Pićan, Raša, Sveta Nedelja, Sveti Lovreč, Sveti Petar u Šumi, Svetvinčenat, Tar-Vabriga, Tinjan, Višnjan, Vižinada, Vrsar i Žminj). Najveći grad je Pula (58594st., 2001), sjedište je Pazin (4986st., 2001), a ostali su gradovi Rovinj (13467st., 2001), Poreč (10448st., 2001), Labin (7904st., 2001), Umag (7769st., 2001), Vodnjan (3389st., 2001), Buje (3001st., 2001), Novigrad (2629st., 2001) i Buzet (1721st., 2001). Do 1992. područje Istarske županije bilo je podijeljeno na sedam općina (Buje, Buzet, Labin, Pazin, Poreč, Pula, Rovinj), a 1980-ih one su činile dio Zajednice općina Rijeke (s općinama riječkoga područja, Hrvatskoga primorja, Like i Gorskoga kotara). Županija je jedinica područne (regionalne) samouprave čije je područje prirodna, pov., prometna, gosp., društvena i samoupravna cjelina, a ustrojava se radi obavljanja poslova od područnoga (regionalnog) interesa, posebice školstva, zdravstva, prostornog i urbanističkog planiranja, gosp. razvoja, prometa i prometne infrastrukture, te planiranja i razvoja mreže obrazovnih, zdravstvenih, socijalnih i kult. ustanova.

Najviše je predstavničko tijelo Skupština, koja ima 41 vijećnika, a donosi odluke iz svoje nadležnosti. Vijećnici se izabiru na lokalnim izborima svake četiri godine, a Skupština bira predsjednika i dva potpredsjednika. Predsjednici Skupštine Istarske županije bili su Damir Kajin (1992–2001), Stevo Žufić (2001-2005), Anton Peruško (2005-2009) i Dino Kozlevac (2009-). Do lokalnih izbora 2009. godine Skupština je imenovala župana, koji je ujedno bio i predsjednik Poglavarstva. Ono se sastojalo od dva podžupana i 7 do 11 članova. Izborni zakon promijenjen je prije lokalnih izbora 2009., a na njima su birači prvi put dobili priliku kroz dva izborna kruga, između više kandidata direktno izabrati župana i njegova dva zamjenika. Promjenom izbornog zakona prestalo je postojati Poglavarstvo, a njegove ovlasti preuzeo je župan. Od osnivanja Istarske županije dužnost župana obnašali su Luciano Delbianco (1992–96), Stevo Žufić (1996–2001) te Ivan Jakovčić (od 2001). Sjedište je županijske Skupštine i njezina predsjednika u Pazinu, koji je i zakonom određen za sjedište Istarske županije, dok je središte župana i njegovih zamjenika u Puli. Poslove od područnoga (regionalnog) interesa obavljaju upravni odjeli, koji sjedište imaju u važnijim istar. gradovima: za gospodarstvo (Pula), za poljoprivredu, šumarstvo, lovstvo, ribolov i vodoprivredu (Poreč), za promet, pomorstvo i veze (Pazin), za kulturu i prosvjetu (Labin), za zdravstvo, socijalnu skrb i rad (Pula), za tal. nacionalnu zajednicu i druge etničke skupine (Rovinj), za proračun i financije (Pula), za prostorno planiranje, graditeljstvo i zaštitu okoliša (Pula), za lokalnu samoupravu i upravu (Pula), za turizam i trgovinu (Poreč), te Stručna služba za poslove Skupštine i Poglavarstva (Pazin). I. ž. pripada među najrazvijenije regije Hrvatske. Na njezinu se području nalaze ležišta boksita, kamenog ugljena, cementnoga lapora te ukrasnoga kamena (pločasti vapnenci). Razvijeni su poljodjelstvo (vinova loza, masline, žitarice, voće i povrće, cvijeće), stočarstvo (najviše ovaca i koza, te goveda), ribarstvo; industrija: prehrambena (Rovinj, Umag), tekstilna (Pula, Pazin), cementna (Umag, Pula), staklarska (Pula), keramička (Potpićan), metalna (Pula), automobilska (Buzet), brodograđevna (Pula), elektrotehnička (Buje); preradba plastičnih masa (Pazin, Raša) i dr. Osobito je razvijen turizam. Najpoznatija su i najveća turistička središta Poreč, Rovinj, Umag, Pula, Novigrad (zap. obala) te Rabac (ist. obala). Razvijen je i lječilišni (Istarske toplice) te nautički turizam; marine: Umag, Novigrad, Červar-Porat, Poreč, Parentium, Vrsar, Valalta, Rovinj, Pula, Veruda, Pomer. Turistički su privlačni i gradići u unutrašnjosti: Motovun, Grožnjan, Oprtalj, Hum i dr., tzv. vinske ceste, ceste maslinova ulja i dr. Cestovna je mreža gusta; glavni su cestovni pravci Pula–Pazin–Rijeka (preko tunela Učka) i Pula–Buje–Trst, a u izgradnji je puni profil Istarskog ipsilona. Županijska želj. mreža Pula–Buzet s odvojkom za luku Bršicu posredno je (preko Slovenije) povezana s hrvatskom želj. mrežom. Glavne su morske luke u Puli i Bršici, a zračne u Puli i manja, sportska u Vrsaru.

R.

http://www.istra-istria.hr/