Funtana, panorama iz zraka s morske strane, (preuzeto s https://www.funtana.hr/vizit-karta-opcine/galerija-fotografija/)

Funtana

Funtȃna (tal. Fontane), naselje u središnjem dijelu zapadne Istre (45º10′N; 13º37′E; 26 m nadmorske visine); 911 stanovnika (2021.), središte istoimene općine.

Smješteno je 6 km južno od Poreča, na obali istoimene uvale između Poreča i Vrsara. Ime potječe od izvora vode blizu mora.

Stanovnik je Funtanjȁn, stanovnica Funtanjȃnka, a pridjev funtanjȃnski i funtȃnski.

Smještaj na niskoj i plodnoj obali pogoduje poljodjelstvu (vinogradi, masline, žitarice, voće, povrće), a razvijeno je i ribarstvo. Pred obalom je nekoliko manjih otočića i školja (Veli Školj, Školjić [Mali Školj], Reverol/Revenol, Tovarjež, Tuf). Stari dio je smješten na maloj uzvisini uz obalu, a krajem XX. st. jako se proširila razvojem turizma (hotel, kampovi, kuće za odmor, apartmani, sobe) pa danas može primiti 20 000 gostiju.

Godine 1910. otvorena je hrvatska škola. Duž obale i u unutrašnjosti na više mjesta ima tragova prapovijesne i rimske naseljenosti. U srednjem vijeku Funtana je bila feud (od Fontane do Mulindrije [Molindrio]) u vlasništvu tršćanskoga biskupa, mletačkog plemića Andree Dandola i porečkoga biskupa te od XVI. st. obitelji Borisi, koja je 1590. mjesto naselila izbjeglicama iz Dalmacije i Zete koji su bježali pred Osmanlijama.

Župna crkva sv. Bernarda izgrađena je 1621. na mjestu prijašnje. Uz nju je na najvišoj točki uzvisine renesansno-barokni Kaštel, preuređena palača knezova Borisi. Na rubu staroga dijela naselja crkvica je sv. Lucije iz XVIII. st., a na groblju Gospa od Karmela iz XVII. st. Na starom je groblju crkva Gospe od Milosti iz XVI. st., u kojoj su pronađeni zavjetni grafiti mletačkih lađa.

Funtana ima i galeriju Zgor murve, sa stalnim postavom slika istarske naivne umjetnosti te izmjenjivim izložbama drugih likovnih stvaralaca. U Valkaneli južno od Funtane smješten je park skulptura Dušana Džamonje.

U priobalju je uz komunalnu lučicu izgrađena i marina sa 180 vezova u moru i 40 mjesta na kopnenom dijelu.

Funtana je poznata i po brojnim ugostiteljskim lokalima. Ljeti se organiziraju ribarske (turističke) fešte, a od 2013. i Fešta od grmali, na kojoj se održava i natjecanje u pripremi brodeta od tog priobalnog raka (žbirac, grmalj, kosmač, lat. Eriphia verrucosa), u Istri (naj)poznatijeg kao grancipor/grancipover(o).

Općina Funtana - Fontane nastala je 2006. izdvajanjem iz općine Vrsar. Obalno joj se područje prostire od Zelene lagune na sjeverozapadu do Valkanele na jugu. Površina joj je 7,95 km2 te je teritorijem najmanja jedinica lokalne samouprave u Istri. Broji 911 stanovnika (2021.), jednako kao i samo naselje Funtana koje je i jedino u općini. Uz otočiće i hridi oko naselja Funtana općini pripadaju i Fržital (Frižitali) s potopnom hridi (Pietra di mezzo) između njega i Bilog školja, Orada te Gusti školj.

Općinski grb je poluokrugli štit u kojem se na plavoj pozadini nalazi zlatna (žuta) fontana sa srebrnim (bijelim) dvostrukim vodoskokom. Zastava je tamnoplave boje sa zlatno (žuto) oivičenim općinskim grbom u sredini.

Dan općine obilježava se 20. kolovoza, na blagdan mjesnog i župnog zaštitnika sv. Bernarda.

Komentari

    Trenutno nema objavljenih komentara.

Ostavi komentar

* Slanjem komentara prihvaćate Pravila obrade Vaših osobnih podataka (e-mail i IP adresa). cancel reply


Literatura

Marino Baldini, Sakralna zbirka Funtane i Vrsara, Poreč 1993.; Robert Buršić, Funtana – na izvorima prijateljstva, 2002.; službene mrežne stranice Općine Funtana - Fontane, pristupljeno 10. 2. 2024.

Slučajna natuknica

Plomin