Borut
Borȕt (tal. Borutto), naselje 5 km sjeveroistočno od Cerovlja (45°19′N; 14°3′E; 300 m nadmorske visine); 180 stanovnika (2021.).
Nalazi se u općini Cerovlje, na cesti Pazin – Lupoglav, kraj željezničke postaje pruge Divača - Pula (nekadašnja Istarska državna željeznica). Čini ga niz raspršenih zaselaka oko doline Borutskoga potoka (pritoka Pazinčice): Budaki, Buzići, Čuleti, Dausi, Grdinići, Grgurići, Moloni (Muloni), Orlovići, Poljanice i Sandalji, a borutski mjesni odbor uključuje i toponime Poli Farož i Selo,
Područje je bogato sedimentima pogodnim za ciglarsku proizvodnju, pa su prva tvornica opeke, koju je oko 1904. otvorio poduzetnik Jakob Münz, i rad na željeznici bile jedine mogućnosti zapošljavanja. Tradicionalno je bavljenje poljodjelstvom (žitarice, vinova loza, voće, povrće) i stočarstvom (goveda, svinje). Borutske ciglane su zbog nedostatka sirovine u drugoj polovici 1970-ih prestale s proizvodnjom opeka i preorijentirale se na betonske proizvode, a danas posluju u sklopu društva ICC concept.
Stanovnik je Borȕćan i Borućȁn, stanovnica Borȕćanka i Borućȃnka, a prijdev borȕtski i borućȃnski.
Iako naselje postoji već u XIII. st., kada je pripadalo akvilejskomu patrijarhu, pićanskomu biskupu, naposljetku Pazinskoj knežiji, toponim Borut prvi se put spominje u urbaru Pazinske knežije 1498., u obliku Waruth. U XV. st. imao je samo desetak obitelji, u XVI. st. broj stanovnika povećao se imigracijom bjegunaca pred Osmanlijama, a u XVII. st. ponovno se smanjio, pa su na napuštene zemlje naseljeni stanovnici s područja Boljunšćine.
Župna crkva sv. Mihovila arkanđela na vrhu brežuljka (354 m) sagrađena je u romaničkom slogu u XIII. st. Jednobrodna je, s polukružnom apsidom upisanom u pravokutni perimetar. Proširena je i obnovljena u baroknome slogu 1787., kada je izgrađena i preslica na pročelju, s dvama otvorima za zvona. Crkva Sv. Duha u dolini, u blizini željezničke postaje, jednobrodna je pravokutna građevina, sagrađena 1560. kao legat Vida Vitulovića (glagoljski natpis na pročelju). U njoj je zidani oltar s drvenim retablom i slikama na platnu iz XVII. st.


Komentari
Trenutno nema objavljenih komentara.
Ostavi komentar