Estavela, amaterska speleološka udruga u Kastvu.

Dobila je ime po stručnom nazivu (od franc. estavelle) za šupljinu u kršu koja naizmjenično izbacuje (vrelo) ili guta (ponor) vodu.

Kao nevladinu i neprofitnu organizaciju osnovali su je 29.X.1997. Željka Fućak, Alen Kapidžić (predsjednik udruge), Željka Tijan, Dean Tuhtan, Zoran Jelušić, Dalibor Reš, B. Jugovac, N. Novković, Momir Vučinović i E. Krivac sa zadaćom pronalaženja, istraživanja, izmjere, dokumentiranja i mogućega korištenja podzemnih krških pojava te odgoja budućih speleologa.

Njezini su članovi amateri različitih profesija. Njihova prva vrlo vrijedna dostignuća bila su istraživanja jame kraj sela Bani i jame iznad sela Jelovičani (obje na Kastafšćini), zaštita Šparožne jame (prirodna spomenička baština), u kojoj su nađeni ostatci špiljskoga medvjeda iz razdoblja kasnoga pleistocena, i otkriće dvaju novih organizama – stanovnika podzemlja Ćićarije: lažipauka (Opilionida) i nove vrste kornjaša (Coleoptera). Također su 2000. Lovranske laziće, najdulju jamu Učke, duboku 152 metra.

Nakon stjecanja iskustva na Kastafšćini i okolici sudjeluju u organizaciji i istraživanju špilja i jama na gotovo svih krškim područjima u Hrvatskoj od Papuka, Gorskoga kotara, Velebita i Dinare do Biokova, kao i na istraživanjima izvan granica Hrvatske (u Bosni i Hercegovini, Sloveniji i Ukrajini), a kroz godine su ugostili talijanske, bosansko-hercegovačke, ukrajinske, moldavske i slovenske speleologe.

Velik dio speleoloških objekata istraživan je za vrijeme speleoloških kampova i ekspedicija koje Udruga organizira gotovo svake godine: Mune 2000., 2001. (Ćićarija), Paleži 2004. (središnji Velebit), Krim 2007. (Ukrajina), Šverda 2005., 2006., 2007., 2009., 2011., 2012., 2013., 2015., 2016., 2017., 2018., 2023. (Gorski kotar). Na području Šverde (nepristupačnog i šumovitog krškog područja u Gorskom kotaru nedaleko od slovenskog Snežnika) Udruga je istražila tri speleološka objekta koja ulaze na popis najdubljih jama Hrvatske: Kame Hame (-263 m), Jama na Kačju (-264 m) te Treći svijet (-310 m). Od većih speleoloških objekata u kojima članovi Udruge sudjeluju ili su sudjelovali izdvajaju se jama kod Rašpora (Rašporski ponor, najdulja i najdublja jama u Istri), špilja Kotluša na izvorištu Cetine (najdulja špilja Dalmacije), jama Muda labudova na Crnopcu (jamski sustav Crnopac, među najduljim objektima u Hrvatskoj i najdulji u Dinaridima) te sustav Zračak nade 2 (kaverna u tunelu Učka, najdublji i najdulji objekt u Primorsko-goranskoj županiji). Estavela je 2010. i 2013. sudjelovala na speleoronilačkim istraživanjima Lukine jame (najdublje jame u Hrvatskoj), a od 2019. do 2021. i u istraživanju i speleoronjenju u jami Nedam (drugoj najdubljoj u Hrvatskoj).

Udruga u svojoj arhivi sadrži podatke za više od 750 speleoloških objekata za koje su ispunjeni zapisnici istraživanja i priloženi nacrti, koji se redovito unose u državni speleološki katastar (Katastar speleoloških objekata Republike Hrvatske).

Estavela je zaslužna za brojne biospeleološke i paleontološke nalaze, kao što su nova vrsta podzemnog kornjaša (Macherites kastaviensis), nalazište špiljskoga medvjeda (Ursus spelaeus), novo nalazište planinskoga daždevnjaka (Salamadra atra), pronalazak kukaca koji do sada nisu bili poznati kao vrste prisutne na području Hrvatske, pronalazak prapovijesnih crtarija, sudjelovanje u istraživanju potopljene špilje u kojoj je pronađena najsjevernija kolonija dubokomorske spužvice i endemskog planktona.

Udruga gotovo svake godine organizira Speleoškolu, speleološki tečaj kojim se zainteresirani uvode u sigurno bavljenje speleologijom, a organizirala je i muzejsko-izložbeni prostor u Kastvu Speleogalerija kao edukativni projekt kojim se od 2005. široj javnosti kroz fotografije, plakate i predavanja predstavlja ljepota i osjetljivost krškog podzemlja.