Fažana

Fažana

Fažȃna (tal. Fasana), naselje na obali Fažanskoga kanala, 7,5 km sjeverozapadno od Pule (44º56′N; 13º48′E; 2 m nadmorske visine); 1788 stanovnika (2021.), sjedište općine.

Županijskim je cestama povezana s Pulom, Vodnjanom i Perojem te lokalnom s Galižanom. Dobro je zaštićena s mora, ali nema prirodnu luku, već je ona zatvorena lukobranom. Razvila se kao opskrbno središte Brijunskih otoka (Brioni), na koje su iz Fažane provedeni vodovod te električni i telefonski vodovi. Sjedište je uprave Javne ustanove Nacionalni park Brijuni te ukrcajna luka za prijelaz na otočje.

Stanovnik je Fažȁnac, stanovnica Fažȃnka, a pridjev fažȃnski.

Stanovnici se tradicionalno bave poljodjelstvom (vinogradarstvo, maslinarstvo) i ribarstvom te, posljednjih desetljeća, sve više ugostiteljstvom i turizmom. Dio ih radi u okolnoj industriji, izgradnji manjih ribarskih brodova i općenito u Puli. U Fažani je postojala tvornica rasvjetnoga stakla, tvornica za preradbu ribe, tvornica alkoholnih i bezalkoholnih pića (Badel) i dr., ali industrijska djelatnost zamire 1990-ih. U zaleđu su zasađeni voćnjaci, vinogradi i maslinici.

U starom dijelu Fažane nalazila se u rimsko doba ladanjska vila s pogonom za preradbu maslina te s velikom keramičarskom peći za proizvodnju amfora i druge robe. Djelovala je u I. st., a bila je u funkciji veleposjeda, na kojem su se proizvodile velike količine maslinova ulja. Vlasnik je neko vrijeme bila obitelj Lekaniji. I u okolici Fažane ima više arheoloških nalazišta (Valbandon, Florianum). U ranom srednjem vijeku područje je pripadalo ravenskoj crkvi, a u XI. st. puljskim biskupima. Pod imenom Wasana u vrelima se 1197. spominje kao posjed oko kojeg se spore ravenski nadbiskup i grof Engelbert III. Gorički.

Do XV. st. više je puta mijenjala feudalne gospodare (Giroldi, akvilejski patrijarh, Sergi, Jonatasi), ali sve se čvršće vezivala s Pulom, te je u prvoj polovici XIV. st. s njom došla i pod mletačku vlast. Ispred Fažane odigrala se 1379. pomorska bitka između mletačke i đenovske mornarice. Unatoč pogibiji svoga zapovjednika Luciana Dorije, Đenovljani su svladali Mlečane predvođene Vettorom Pisanijem. Za Uskočkoga rata 1615.–18. Fažana je bila vojna luka preko koje su Mlečani opskrbljivali kopnenu vojsku i strateška točka iz koje su suzbijali prepade uskočkih vođa na svoj teritorij i brodove. I Vodnjanci su od Fažane imali veliku korist, jer je ona bila njihova najvažnija izlazna luka.

Poslije kužnih epidemija početkom XVII. st. Fažana se više nije oporavila i ostala je malo ribarsko mjesto, a do sredine XVIII. st. naseljeni su novi stanovnici, Hrvati koji su iz Dalmacije bježali pred Osmanlijama. Nakon pada Mletačke Republike 1797. bila je u sastavu Ilirskih pokrajina, Habsburške Monarhije te Kraljevine Italije. Ponovno se počela razvijati početkom XX. st. kad su Brijuni/Brioni postali otmjeno turističko odredište.

U drugoj polovici XX. st. dugo je bila zatvorena za komercijalni turizam zbog sigurnosti rezidencije jugoslavenskog predsjednika Josipa Broza Tita na Brijunima (Brioni). Mjesto je ipak bilo okruženo vojnim, policijskim, partijskim i dječjim odmaralištima. U tom se razdoblju Fažana ubrzano širi, što zbog izgradnje stanova za brojne brijunske/brionske radnike, što zbog poratne stambene izgradnje. Živ je bio društveni život (kino, ples i dr.). Po otvaranju Brijuna (Brioni) za turizam 1980-ih godina, bilježi se novi uspon i razvoj. Posljednjih desetak godina Fažana i obližnji Valbandon doživljuju procvat komercijalnog turizma.

U mjestu su dječji vrtić, osnovna škola, ambulanta, pošta, banka i dr.

Fažana je jedan od šest gradića zapadne Istre u kojem nekoliko starosjedilaca još uvijek govori istriotskim ili istroromanskim jezikom.

Župna crkva sv. Kuzme i Damjana proširena je gotička građevina iz XV. st. s odvojenim zvonikom visine 27 m. Na pročelju je gotički portal s lunetom, a u sakristiji ostatci zidnih slika nepoznatoga furlanskog majstora iz XVI. st. Na zidu je slika na platnu Posljednja večera Zorzija Venture, iz 1598. Na rubu staroga dijela Fažane jednobrodna je crkva Blažene Djevice Marije od Karmela (Majke Božje Karmelske) iz XIV. st., s lopicom ispred pročelja na kojoj je preslica. U njoj su ostatci zidnih slika iz gotičkog razdoblja. Crkva na groblju iz XVI. je stoljeća i posvećena je sv. Ivanu apostolu. U poljima sjeveroistočno od Fažane crkvica je sv. Elizeja iz VI. st., s poligonalnom apsidom, izgrađena na ostatcima antičke i kasnoantičke ladanjske vile. Crkva sv. Lovre (San Lorenzo) više ne postoji, a ulomci ranokršćanske, predromaničke i gotičke kamene plastike čuvaju se u lapidariju Arheološkoga muzeja Istre u Puli.

Na povijesnoj memoriji nekadašnje tvornice za preradu ribe, koja je djelovala do početka 1950-ih i proizvodila konzerve sardina, u Fažani se posljednjih desetljeća organizira u kolovozu Fešta od sardela, a krajem proljeća škola, odnosno mala akademija soljenja sardela (od 2004.).

Općina Fažana (tal. Comune di Fasana) prostire se uz jugozapadnu obalu Istre, nadomak Briona (Brijunsko otočje). Površina joj je 13,7 km2, a broji 3463 stanovnika (2021.). Područje današnje jedinice lokalne samouprave bilo je do početka 1990-ih u sastavu nekadašnje općine Pula, a od 1993. u sastavu općine Vodnjan iz koje je izmjenama Zakona o područjima županija, gradova i općina u Republici Hrvatskoj izdvojena krajem 2000. kao nova općina te je počela funkcionirati nakon lokalnih izbora 2001.

Osim Fažane u općini je i naselje Valbandon u čijem su sastavu Stancija Barbo i Šurida. Fažana i Valbandon sjedišta su mjesnih odbora.

Općinski grb je kvadratni (starofrancuski) štit nebeskoplave boje u čijoj je sredini stilizirana zlatna (žuta) amfora. Zastava je plave boje sa žuto obrubljenim općinskim grbom u sredini.

Dan općine obilježava se 16. lipnja, u spomen na taj datum 2001., kada je održana konstituirajuća sjednica prvog saziva općinskoga vijeća.

https://www.fazana.hr/

Komentari

    Trenutno nema objavljenih komentara.

Ostavi komentar

* Slanjem komentara prihvaćate Pravila obrade Vaših osobnih podataka (e-mail i IP adresa). cancel reply


Literatura

Prostorni plan uređenja Općine Fažana, Fažana 2006.; Statut Općine Fažana, 1. 8. 2013.; službene mrežne stranice Općine Fažana, https://www.fazana.hr/, pristupljeno 31. 1. 2024.