Riječki zaljev, pogled iz Veprinca, u prvom planu Opatija, u pozadini Rijeka, (preuzeto s https://enciklopedija.cc/wiki/Datoteka:Rijekaveprinacday.jpg, snimio Antonio199cro), 2018.

Riječki zaljev

Riječki zaljev, dio Jadranskoga mora između istočne obale Istre, Vinodola, otoka Krka i Cresa, unutarnji dio Kvarnerskoga zaljeva.

Obuhvaća područje koje zatvaraju obale sjeveroistočne Istre od Preluka do Brseča (rt Šip), sjeverna obala otoka Cresa (rt Jablanac - rt Grota), sjeverozapadna obala otoka Krka (rt Glavotok, otok Sveti Marko) te obala sjevernog Hrvatskoga primorja od uvale Dubno kraj Kraljevice (rt Oštro) do Preluka. Tako omeđeni akvatorij ima površinu od 450 km2, a ukupna duljina obalne linije iznosi 115 km.

Kopneni okvir zaljeva određuje njegov podmorski reljef. Dubina mora vrlo je ravnomjerna (dno zaljeva uglavnom je zaravan) i kreće se oko 60-65 metara, a najveća dubina je 67 m kod rta Glavotoka. Prosječna slanost mora iznosi 37,5‰, a niža je na ušću Rječine, u Bakarskom zaljevu i od Opatije do Medveje, zbog pojave jakih vrulja. Mala je amplituda između plime i oseke (morska mijena 0,8m). S otvorenim morem povezuju ga Vela vrata (između istarske obale i Cresa), Srednja vrata (između Cresa i Krka) i Mala vrata između Krka i kopna (vrlo uzak prolaz oko otoka Svetoga Marka premošten suvremenim cestovnim mostom) te poluotok Voz prema Vinodolskom kanalu.

Dominantni vjetrovi su bura (često vrlo jaka), jugo i maestral.

Sve se obale (osim otoka Krka) strmo spuštaju prema moru, te nema mnogo pogodnih prirodnih luka. Središte je zaljeva Rijeka, veliko lučko središte, a na istarskoj su obali važna naselja Opatija, Lovran te Medveja, Mošćenice, Mošćenička Draga i Brseč, s nizom manjih mjesta. Ostala su naselja na obali zaljeva istočno od Rijeke: Kostrena i Kraljevica, a na Krku Omišalj, Njivice i Malinska. Riječko područje na obali zaljeva razvijeno je prometno čvorište (luka, željeznica, ceste) i ind. središte (brodogradnja). Na obali istočne Istre dominira turizam (Opatija, Ika, Ičići, Lovran, Medveja, Mošćenička Draga), kao i na obali otoka Krka (Malinska i Njivice), gdje ima i naftne industrije (Omišalj). Brojne su turističke lučice na istarskoj obali i na Krku.

Stalna je trajektna veza Brestova (Istra) - Porozina (otok Cres).

Slike


Komentari

    Trenutno nema objavljenih komentara.

Ostavi komentar

* Slanjem komentara prihvaćate Pravila obrade Vaših osobnih podataka (e-mail i IP adresa). cancel reply


Vezani članci

Rijeka

Slučajna natuknica

Spodnje Škofije