Mošćenice, noćna panorama, (fotoarhiva Novog lista, snimio Marin Aničić), 2001.

Mošćenice

Mošćenȉce (tal. tradicionalno Moschenizze, službeno Moschiena), naselje i srednjovjekovni utvrđeni grad na istočnoj obali Istre (45°13′N; 14°15′E; 170 m nadmorske visine); 279 stanovnika (2021.), općina Mošćenička Draga, Primorsko-goranska županija.

Smještene su na istaknutu čunjastom vrhu koji dominira nad istočnim padinama Učke.

Stanovnik je Mošćenȉčan, stanovnica Mošćenȋnka i Mošćenȉčanka, a pridjev mošćenȉčki.

Stanovništvo je tradicionalno vezano uz poljoprivredne djelatnosti, a u novije doba uz ugostiteljstvo i turizam. S vremenom se stanovništvo Mošćenica i okolnih naselja spustilo u obližnju dragu, gdje je osnovalo Mošćeničku Dragu te se počelo baviti ribarstvom i pomorstvom.

Na položaju Mošćenica u prapovijesti se nalazilo gradinsko naselje. U doba hrvatskih vladara Mošćenice su bile u sklopu hrvatske države, a potom (krajem XI. ili početkom XII. st.) postaju dijelom Istarske markgrofovije u Njemačkom (Svetom Rimskom) Carstvu. Spominju se 1374., kada su kao samostalni komun bile u sklopu Kastavske gospoštije. Poznat je prijepis općinskog statuta iz 1637. Svoju današnju urbanu fizionomiju gradić poprima u srednjem vijeku.

Naselje je opasano zaštitnim bedemom, odnosno nizom kuća čije su vanjske zidine stvarale obrambeni obruč naselja. U naselje se ulazilo s južne, jedine pristupačne strane. Tu se nalaze 1642. obnovljena gradska vrata koja sa zapadne strane štiti kvadratna kula. Pred vratima se nalazi loža (Stražnica).

Naseljem dominira masivni zvonik i trobrodna župna crkva sv. Andrije apostola. Crkva je isprva bila jednobrodna, a proširena je u XVIII. st. Na glavnom je oltaru 5 kamenih kipova Jacopa Contierija s početka XVIII. st.

Osim Mošćenica, župa obuhvaća i (Mošćeničku) Dragu, Kalac, Sveti Anton, Kraj i Malu Učku. Župa je kroz povijest dugo potpadala pod Pulsku (do 1788.), kratko pod Gradišku (do 1791.), zatim pod Tršćansku (do 1925.), a danas pripada Riječkoj (nad)biskupiji.

Izvan gradskih zidina crkvice su s karakterističnim trijemovima: sv. Sebastijana s početka XVI. st. i sv. Bartola iz 1628.

Povijesna jezgra Mošćenica uvrštena je 1968. u Registar nepokretnih spomenika kulture Republike Hrvatske. U mjestu se reprezentativnim pročeljima ističu kuća Negovetić-Dešković iz XVI. st. i kuća Negovetić iz 1770. U zgradi na ulazu u stari grad nalazi se Muzejska zbirka Mošćenice, u kojoj je na dva kata izložena građa vezana za kućanstvo (ognjište, oprema kuhinje i posuđe), gospodarstvo (zemljoradnju, ribarstvo), obrte, tradicionalne nošnje i nakit.

Komentari

    Trenutno nema objavljenih komentara.

Ostavi komentar

* Slanjem komentara prihvaćate Pravila obrade Vaših osobnih podataka (e-mail i IP adresa). cancel reply


Literatura

Andre Mohorovičić, „Stari gradovi: kulturnopovijesni fenomen liburnijske obale“, Liburnijske teme, 1, 1974., 79-93; Vesna Munić, „Srednjovjekovno crkveno graditeljstvo mošćeničke župe“, Croatica christiana periodica, 51, 2003., 11-26.

Slučajna natuknica

Lovrečica