Volȍsko (tal. Volosco, Volosca), staro obalno naselje na obali Kvarnerskoga zaljeva, danas dio urbanizirane Opatije (45°19′N; 14°19′E; broj stanovnika uključen je u grad Opatiju).

Smješteno je na obalnoj cesti Opatija - Rijeka, podno čvora suvremene ceste koji razdvaja pravce za Rijeku, Istru i Ljubljanu/Trst. Ima ribarsku lučicu.

Stanovnik je Vološćȁn, stanovnica Vološćȃnka i Volȍšćica, a pridjev vološćȃnski.

Stanovnici su se u prošlosti bavili uglavnom ribarstvom i pomalo poljoprivredom, a danas prevladava turizam.

Urbanistički je danas sraslo s 2 km jugozapadno udaljenom Opatijom, ali je dobro sačuvana stara jezgra zbijenog ribarskog mediteranskog naselja, koje leži amfiteatralno oko male jedrenjačke luke. Luka, u kojoj pristaju brodovi s gazom do 3 m, dobro je zaštićena od sjevernih i zapadnih vjetrova i ima gat za sitnije popravke manjih brodova.

Od Voloskog do Lovrana vodi obalna šetnica (tzv. Lungomare) duga 14 km.

Područje je bilo naseljeno u prapovijesti (Liburni), u rimsko doba i u srednjem vijeku. Prvi se put spominje 1543., kad je postalo izlazom na more Kastavske gospoštije, odnosno Kastva, do sredine XIX. st. i ukinuća feudalizma. Već gradnjom ceste Rijeka - Poklon - Pazin počeo je nov razvoj naselja i otvaranje širega zaleđa, posebno nakon 1860., kad se odvojilo od Kastva i postalo upravnim i sudskim središtem, te nakon prolaska željezničke pruge Rijeka - Ljubljana u blizini. Potkraj XIX. i početkom XX. st. bilo je središte kotara, a izraslo je u političko i kulturno središte hrvatskoga narodnjaštva, s hrvatskom školom, čitaonicom i posujilnicom. Postalo je najprije pomoračko naselje, a usporedo s razvojem Opatije rubno turističko područje, dio jedinstvene rivijere.

Crkvica sv. Roka iz XVI. st. na groblju građena je u kasnogotičkome stilu. Župna crkva sv. Ane pripada baroknom stilskom izrazu, sagrađena je 1708., a ima dva tornja na pročelju. U jednoj od bočnih kapela oltar je kipara Ivana Rendića (1911.) i slika sv. Ane I. Bastiana. Sjeverni rub naselja obilježavaju klasicističke stambene vile kapetana i brodovlasnika.

Volosko je rodno mjesto više znamenitih osoba, među kojima su geofizičar svjetskog glasa Andrija Mohorovičić, književnik Rikard Katalinić Jeretov, političar Andrija Stanger, biskup Andrija Šterk (Sterk), admiral Vito Vončina, jezikoslovac Pier Gabriele Goidanich (Gojdanić), pjesnik Milan Bekar i motociklist Zdravko Matulja.