Volosko, pogled na lučicu

Volosko

Volȍsko (tal. Volosco, Volosca), naselje na obali Kvarnerskoga zaljeva, danas dio urbanizirane Opatije (45°19′N; 14°19′E; broj stanovnika uključen je u grad Opatiju).

Smješteno je na obalnoj cesti Opatija - Rijeka, podno čvora suvremene ceste koji razdvaja pravce za Rijeku, Istru i Ljubljanu/Trst. Ima ribarsku lučicu.

Stanovnik je Vološćȁn, stanovnica Vološćȃnka i Volȍšćica, a pridjev vološćȃnski.

Stanovnici su se u prošlosti bavili uglavnom ribarstvom i pomalo poljoprivredom, a danas prevladava turizam.

Urbanistički je danas sraslo s 2 km jugozapadno udaljenom Opatijom, ali je dobro sačuvana stara jezgra zbijenog ribarskog mediteranskog naselja, koje leži amfiteatralno oko male jedrenjačke luke. Luka, u kojoj pristaju brodovi s gazom do 3 m, dobro je zaštićena od sjevernih i zapadnih vjetrova i ima gat za sitnije popravke manjih brodova.

Od Voloskog do Lovrana vodi obalna šetnica (tzv. Lungomare) duga 14 km.

Područje je bilo naseljeno u prapovijesti (Liburni), u rimsko doba i u srednjem vijeku. Prvi se put Volosko spominje 1543., kao luka Kastavske gospoštije, odnosno Kastva. Izgradnjom ceste Rijeka - Poklon - Pazin 1785. počeo je nov razvoj naselja i otvaranje širega zaleđa, posebno nakon 1860., kad se odvojilo od Kastva i postalo upravnim i sudskim središtem, te nakon prolaska željezničke pruge Rijeka - Ljubljana u blizini. Potkraj XIX. i početkom XX. st. bilo je središte kotara (službeni naziv mjesta na hrvatskom jeziku tada je bio Volovsko), a izraslo je u političko i kulturno središte hrvatskoga narodnjaštva, s hrvatskom školom, čitaonicom i posujilnicom. Postalo je najprije pomoračko naselje, a usporedo s razvojem Opatije rubno turističko područje, dio jedinstvene rivijere. Od kraja 1931. Volosko pripada općini Opatija (dotad se općina zvala Volosko – Opatija).

Župa sv. Ane osnovana je 1844. odvajanjem vološćanske kapelanije (osnovane 1771.) od kastavske župe sv. Jelene. Crkvica sv. Roka iz XVI. st. na groblju građena je u kasnogotičkome stilu. Župna crkva sv. Ane pripada neobaroknom historicističkom stilskom izrazu, sagrađena je 1846.-50. na mjestu starije, jednobrodna je s dvama tornjevima na pročelju. U jednoj od bočnih kapela oltar je kipara Ivana Rendića (1911.) i slika sv. Ane Ivana Bastiana. Župi pripada i jednobrodna barokna kapela sv. Ane na Puževom bregu u Pobrima, sagrađena 1708. godine. Sjeverni rub naselja obilježavaju klasicističke stambene vile kapetana i brodovlasnika.

Volosko je rodno mjesto više znamenitih osoba, među kojima su geofizičar svjetskog glasa Andrija Mohorovičić, književnik Rikard Katalinić Jeretov, političar Andrija Stanger, biskup Andrija Šterk (Sterk), admiral Vito Vončina, jezikoslovac Pier Gabriele Goidanich (Gojdanić), pjesnik Milan Bekar i motociklist Zdravko Matulja.

Slike


Komentari

    Trenutno nema objavljenih komentara.

Ostavi komentar

* Slanjem komentara prihvaćate Pravila obrade Vaših osobnih podataka (e-mail i IP adresa). cancel reply


Literatura

Milan Moguš, „O čakavštini »na Volosken«“, Filologija, 24-25, 1995., 259-265; Amir Muzur, „Tko je stariji: Volosko ili Opatija?“, Časopis za povijest Zapadne Hrvatske, II-III, 2007.-2008., 15-23; Vesna Bauer Munić, „Crkva svete Ane u Pobrima na Puževom bregu“, isto, 35-46; Tatjana Grce, „Gradnja nove župne crkve sv. Ane u Voloskom od 1846. do 1850. godine“, isto, 47-58.

Vezani članci

Opatija

Slučajna natuknica

Vozilići