Vojno-pozadinske stanice i komande mjesta, tijela narodnooslobodilačkoga pokreta (NOP) za informativno-obavještajnu djelatnost, održavanje veza te nadzor pozadinskih vojnih i civilnih prilika.

Razvitkom NOP-a organizirane su stanice koje su omogućavale održavanje veza unutar političkog vodstva. Sredinom 1942. osnovana je prva baza nedaleko od sela Brgudca kraj Buzeta, preko koje su se održavale veze s Kastvom, Rijekom i Gorskim kotarom. Nakon kapitulacije Italije (8.IX.1943) u svim većim mjestima organizira se vojno-pozadinska vlast u obliku komandi mjesta, a nakon njemačke listopadske ofenzive prestaju s radom. Krajem listopada Operativni štab za Istru uspostavlja deset stanica među kojima je organizirana stalna kurirska veza.

Štab je 21.II.1944. naložio preustroj punktova i relejnih stanica u vojno-pozadinske stanice. Ustrojavaju se tada Komande vojno-pozadinskih stanica za okruge Pulu, Pazin i Buzet, a svaka stanica dobiva svoj broj i zapovjedni kadar. Preustrojem od 1.VII.1944. nastaju četiri komande područja (riječko, buzetsko, pulsko i pazinsko), s petnaest komanda mjesta (Kastav, Opatija, Lovran, Lupoglav, Vodice, Buzet, Motovun, Pazin, Labin, Čepić, Tinjan, Žminj, Barban, Rovinj i Medulin), 17 vojno-pozadinskih stanica, 29 vojnih pošta i 25 partizanskih straža. Vojno-pozadinska mreža imala je 1.428 boraca.

Zadaće vojno-pozadinskih stanica bile su otpremanje pošte, novačenje, nadzor terena putem seoskih straža, suradnja s narodnooslobodilačkim odborima (NOO), organizacijama NOP-a, evidencija narodnih neprijatelja i sumnjivih osoba, organiziranje obavještajne i informativne službe, nadzor vojnih osoba na dopustu ili bolovanju te održavanje reda i mira. Stanice su održavale vezu s višim pozadinskim, vojnim i političkim organima te raspolagale operativnim postrojbama koje su podatke u najkraćem roku dostavljale zapovjedništvima. Pri Komandi vojnog područja djelovali su vojni sud, zatvor, liječnička komisija za pregled novaka te postolarska i krojačka radionica. Komande mjesta preuzele su odgovornost za sigurnost i red te nadzirale rad partizanskih straža, kretanje stanovništva i vojne osobe na bolovanju i odmoru.