Tunel Motovun na bivšoj željezničkoj prugi Parenzana

prometni tuneli

Prometni tuneli, podzemne građevine koje služe za prolaz prometnica kroz prirodne ili umjetne zapreke ili ispod njih.

Izgradnja tunela pripada novovjekoj građevinskoj tradiciji, a u Istri se razvija od XIX. st., iako je u sklopu rudarstva i vojne inženjerije građenje podzemnih prolaza poznato već stoljećima. Kao posebna graditeljska disciplina povezana je s izgradnjom željezničkih pruga, te je 1873.-76. na dionici pruge RakitovacPula (Istarska državna željeznica) izgrađen tunel Mužarine (380 m). Godine 1873. izgrađena je željeznica Pivka – Rijeka (Riječka pruga), s pet tunela: Narin (189 m), Jaksič (251 m), Prem (313 m), Malo brdo (628 m) i Rukavac (312 m). Zahtjevnost gradnje tunela i drugih objekata na toj pruzi francusku tvrtku Gober, Remont, Lewi & Co dovela je do bankrota. Na pruzi Hrpelje – Kozina – Trst, izgrađenoj 1887. i ukinutoj 1959., je pet tunela. Najdulji je tunel od 224 m, a ostali su od 97, 82, 47 i 22 m.

Godina 1901.-02. na trasi uskotračne željeznice Poreč – Trst (Parenzana) izgrađeno je devet tunela, od kojih je najveći Monte Luzzan u Sloveniji (544 m), a u hrvatskom dijelu Istre tunel Motovun (222 m). Danas se ti tumeli rabe za različite namjene: uzgoj gljiva, skladištenje i sl.

U razdoblju 1918.-45. nisu građeni tuneli na prometnim građevinama, ali je 1933.-34. izgrađen odvodni tunel hidromelioracijskoga sustava od Čepićkoga polja do Plominskoga zaljeva u duljini od 4540 m.

Svi spomenuti tuneli građeni su tradicionalnim metodama iskopa s miniranjem, a u željezničkim su tunelima unutarnji svodovi građeni tradicionalnom tehnikom zidanja klesanim kamenom.

Na trasi pruge LupoglavŠtalije (Raška pruga) 1947.-52. izgrađena su ukupno četiri tunela, od kojih je najveći Vela draga 2 (710 m). Pruga PrešnicaKopar (Koparska pruga) ima četiri tunela: Zaningrad (261 m), Dol (600 m), Loka (100 m) i Rižana (66 m).

Najdulji planirani željeznički tunel bio je tunel kroz Učku, koji nije izgrađen, premda je dva puta započet. Godine 1951. počela je gradnja 6700 m duga tunela od Pojana (Poljane) kod Ičići prema Mandićima (Boljunsko Polje), ali su radovi bili ubrzo prekinuti i nikada više nisu nastavljeni. Povodom proslave 50. obljetnice priključenja Istre Hrvatskoj 1993. svečano su započeli pripremni radovi za proboj tunela Ćićarija, dužine od 14 370 m na novoj pruzi Jurdan – Novi Lupoglav. Na toj su pruzi također predviđeni tuneli Brgud (650 m) i Perićev vrh (225 m), ali radovi nisu započeli.

Nakon II. svjetskog rata usvajanjem koncepcije i prvim projektima magistralne prometnice u Istri, tzv. Istarskog ipsilona, u sklopu čega je 27.IX.1981. pušten u promet tada najveći tunel na području Hrvatske, Tunel Učka (5062m), a uz njega i dva manja tunela. Na autocesti Ljubljana – Kopar dva su dvocijevna tunela: Kastelec, s desnom cijevi od 2182 m i lijevom od 2240 m, te Dekani, s desnom cijevi od 2200 m i lijevom od 2120 m. Novi tuneli građeni su tehnikom bušenja, a unutarnje opne izgrađene su kao armiranobetonske svodne konstrukcije.

Komentari

    Trenutno nema objavljenih komentara.

Ostavi komentar

* Slanjem komentara prihvaćate Pravila obrade Vaših osobnih podataka (e-mail i IP adresa). cancel reply


Literatura

Giulio Roselli, Cara Parenzana!, Trieste 2002.;

Prostorni plan Istarske županije, Pula 2002.

Slučajna natuknica

željeznice