Tuneli, prometni, podzemne građevine koje služe za prolaz prometnica kroz prirodne ili umjetne zapreke ili ispod njih.

Izgradnja tunela pripada novovjekoj građevinskoj tradiciji, a u Istri se razvija od XIX. st., iako je u sklopu rudarstva i vojne inženjerije građenje podzemnih prolaza poznato već stoljećima. Kao posebna graditeljska disciplina povezana je s izgradnjom željezničkih pruga, te je 1873.-76. na dionici pruge Rakitovac-Pula izgrađen tunel Mužarine (380 m). Godine 1873. izgrađena je željeznica Pivka-Rijeka, s 5 tunela: Narin (189 m), Jaksič (251 m), Prem (313 m), Malo brdo (628 m) i Rukavac (312 m). Zahtjevnost gradnje tunela i drugih objekata na toj pruzi francusku tvrtku Gober, Remont, Lewi & Co dovela je do bankrota. Na pruzi Hrpelje-Kozina-Trst, izgrađenoj 1887. i ukinutoj 1959., ima 5 tunela. Najdulji je tunel od 224 m, a ostali su od 97 m, 82 m, 47 m i 22 m. Godine 1901.-02. na trasi uskotračne željeznice Poreč-Trst (Parenzana) izgrađeno je 9 tunela, od kojih je najveći Monte Luzzan u Sloveniji (544 m), a u hrvatskom dijelu Istre tunel Motovun (222 m). Danas se rabe za različite namjene: uzgoj gljiva, skladištenje i sl. U razdoblju 1918.-45. nisu građeni tuneli na prometnim građevinama, ali je 1933.-34. izgrađen odvodni tunel hidromelioracijskoga sustava od Čepićkoga polja do Plominskoga zaljeva u duljini od 4.540 m. Ti su tuneli građeni tradicionalnim metodama iskopa s miniranjem, a u željezničkim su tunelima unutarnji svodovi građeni tradicionalnom tehnikom zidanja klesanim kamenom.

Na trasi pruge Lupoglav-Štalije 1947.-52. izgrađena su ukupno 4 tunela, od kojih je najveći Vela draga 2 (710 m). Pruga Prešnica-Kopar ima 4 tunela: Zaningrad (261 m), Dol (600 m), Loka (100 m) i Rižana (66 m). Najdulji planirani željeznički tunel bio je tunel kroz Učku, koji nije izgrađen, premda je dva puta započet. Godine 1951. počela je gradnja 6.700 m duga tunela od Poljana prema Mandićima, ali su radovi bili ubrzo prekinuti i nikada više nisu nastavljeni. Povodom proslave 50. obljetnice priključenja Istre Hrvatskoj 1993. svečano su započeli pripremni radovi za proboj tunela Ćićarija, dužine od 14.370 m na novoj pruzi Jurdani-Novi Lupoglav. Na toj su pruzi također predviđeni tuneli Brgud (650 m) i Perićev vrh (225 m).

Nakon II. svjetskog rata usvajanjem koncepcije i prvim projektima magistralne prometnice u Istri, tzv. Istarskog ipsilona, u sklopu čega je 27.IX.1981. pušten u promet tada najveći tunel na području Hrvatske, Tunel Učka (5.062m), a uz njega i dva manja tunela. Na autocesti Ljubljana-Kopar dva su dvocijevna tunela: Kastelec, s desnom cijevi od 2182 m i lijevom od 2240 m, te Dekani, s desnom cijevi od 2200 m i lijevom od 2120 m. Novi tuneli građeni su tehnikom bušenja, a unutarnje opne izgrađene su kao armiranobetonske svodne konstrukcije.