Matuji, panoramski pogled iz Kastva, (snimio Goran Prodan), 2020.

Matuji (Matulji)

Mȃtuji (službeno Matulji, tal. Mattuglie), grad i općinsko središte (45°22′N; 13°20′E; 194 m nadmorske visine); 3.566 stanovnika (2021.), Kastafšćina (Kastavština), Primorsko-goranska županija.

Nalazi se na državnoj cesti (D3) RijekaTrst, na raskrižju za Opatiju i Tunel Učku, odnosno na željezničkoj pruzi Rijeka–Pivka (Riječka pruga), te državnoj cesti (D8) prema Sloveniji. To je dodirno područje kvarnerske regije i planinskoga zaleđa.

Stanovnici su Mȃtuji/Mȃtujci i Mȃtujke. Stanovništvo je zaposleno uglavnom u okolnim većim središtima (Opatija, Rijeka), u prerađivačkoj industriji i proizvodnim pogonima (prehrambena, drvna, elektrotehnička i metalna industrija, kameno klesarstvo) te uslužnim djelatnostima.

Do XIX. st. Matuji su bili malo selo bez veće važnosti, čiji su se stanovnici bavili poljodjelstvom i stočarstvom. Naselje se počelo razvijati gradnjom pruge (Rijeka–Pivka, 1873.), kad je postalo tranzitnim mjestom turističkog prometa prema Opatiji i Rijeci. Cestovni promet između dvaju svjetskih ratova još je više pridonio razvitku, a tada je postalo i sjedištem općine ujedinjavanjem ukinutih općina Volosko i Veprinac.

Župna crkva Krista Kralja izgrađena je 1934. na mjestu starije, s historicističkim stilskim obilježjima. Većina javnih građevina nastala je u razdoblju od sredine XIX. do sredine XX. st. Naselje je smješteno uz cestu, a tek se nedavno počelo širiti na padine prema Kastvu i Opatiji, te zajedno s okolnim selima i zaseocima tvori veliku aglomeraciju koja je s njima spojena u pazuhu Kvarnerskoga zaljeva (između Učke na jugozapadu i Dinarida na istoku).

Početkom XX. st. postojala je tramvajska pruga koja je povezivala Matuje s Opatijom i Lovranom (Opatijski tramvaj) u cjelovito turističko-prometno područje. Iako nema vlastite turističke kapacitete (osim nešto privatnoga smještaja koje radi zahvaljujući blizini 2 km jugozapadnije smještene opatijske rivijere), turiste privlače karnevalske priredbe u siječnju i veljači (smotre zvončara).

Na području Jankovićeva dolca izgrađen je 2016. Amfiteatar Matulji, gdje se održavaju brojna kulturna događanja, osobito u ljetnim mjesecima (Matuljske ljetne večeri).

Općina Matulji prostire se na 176,7 km2 u zaleđu opatijske rivijere obuhvaćajući i istočne predjele Ćićarije te granično područje sa Slovenijom s prijelazima Rupa i Pasjak. Na području općine živi 10.773 stanovnika (2021.), a u njezinom su sastavu naselja: Brdce (68 stanovnika, 2021.), Bregi (682), Brešca (171), Jurdani (658), Jušići (828), Kućeli (453), Lipa (109), Male Mune (101), Mali Brgud (130), Matuji/Matulji, Mihotići (862), Mučići (347), Pasjak (132), Permani (104), Rukavac (833), Rupa (345), Ružići (148), Šapjane (167), Vele Mune (119), Veli Brgud (533), Zaluki (68), Zvoneća (244) i Žejane (105).

Područje općine samoupravno je organizirano u 22 mjesna odbora: Brdce, Bregi (sa zaseocima Anjeli, Benčinići, Brnčići, Frlići, Kožuli, Pošćići i Stanići), Frančići (s dijelovima ulica 43. istarske divizije i Ruhčev put), Jurdani, Jurdanići (s Korenskim i dijelovima Jušići i Jurdani), Jušići - centar (Stari grad, Novo naselje i Božinići), Kućeli (sa zaseocima Biškupi, Barbići, Ivanići, Črnčići i Jurinići), Lipa, Mihotići, Mune (Vele i Male Mune), Pasjak, Principi (sa zaseocima Brajani, Mavrići, Obadi i Franići), Pužev komun (Mučići, Puži, Varljeni, Permani, Ružići, Poljane, Brešca, Grguci, Mali Brgud i Zaluki), Rukavac (Dolnji i Gornji Rukavac, Rošići, Mihelići, Mohorići, Perčići i Šklavići), Rupa, Šapjane, Šmogori-Radetići (dio Šmogorske ceste, ulice Radetići i Mirka Dukića te Put za Trinajstići), Trtni-Osojnaki (uz njih i Cesta Osojnaki i Mavričićev put), Veli Brgud, Vlahov Breg, Zvoneća (sa zaseocima Perka, Sušnji, Zdemer, Kriva, Škrapna i Gašpari) i Žejane.

Grb Općine Matulji je kvadratni (starofrancuski) štit čije je plavo polje podijeljeno srebrnim rudom (uspravan Y) na tri dijela, a u svakom je po jedno zlatno zvončarsko zvono. Općinska zastava je plave boje s grbom u sredini, obrubljenim zlatnom bojom.

Pusna subota, subota prije Pepelnice i korizme, u Matujima se svečano slavi kao općinski blagdan.

Na području općine djeluje devet organiziranih zvončarskih skupina. Njihove pusne pohode tradicionalno prvi otvaraju Žejanski zvončari na Tri kralja.

Matujska župa Krista Kralja osnovana je 1.VIII.1936. odvajanjem od rukavačke župe sv. Luke Evanđelista. Osim samih Matuji pripali su joj Jušići, dio Permani, dio Kućeli te Pobri koji su do tada pripadali župi Volosko. Na području općine djeluju i župe Veli Brgud, Vele Mune, Šapjane i Rukavac. Stanovnici Brdca, Lipe, Pasjaka, Rupe i Šapjana (te Lisca i Škalnice u općini Klana) tradicionalno se sahranjuju na groblju u slovenskim Jelšanama, njihovom povijesnom župnom središtu.

http://www.matulji.hr

Komentari

    Trenutno nema objavljenih komentara.

Ostavi komentar

* Slanjem komentara prihvaćate Pravila obrade Vaših osobnih podataka (e-mail i IP adresa). cancel reply


Literatura

Liburnijske teme, 9 (tematski broj), 1996.; Stanislav Gilić, Općina Matulji. Onomastički podatci po naseljima, Matulji 2010.; „Statut Općine Matulji (pročišćeni tekst)“, Službene novine Primorsko-goranske županije, 4, 18. 2. 2015.; Službene stranice Općine Matulji, na https://matulji.hr/portal/, pristupljeno 23. 8. 2022.

Slučajna natuknica

Motovunski Novaki