Kvarnȇr (Kvarnerski zaljev), sjeverni dio Jadranskoga mora između vinodolsko-velebitske i istarske obale.

Velikim otočnim nizovima razdijeljen na Riječki zaljev (sjeverni dio Kvarnera), Velebitsko-vinodolski kanal (između obale Hrvatskoga primorja i otoka Krka, Raba i Paga), Kvarnerȉć (između otočkoga niza Krka, Raba i Paga s jedne te Cresa i Lošinja s druge strane, na sjeverozapadu završava Srednjim vratima između Cresa, Krka i sjeverne strane Plavnika) te na Kvarner u užem smislu (između otoka Cresa i Lošinja i istarske obale).

Najveći grad Kvarnera je Rijeka, najveća hrvatska luka, s razvijenom industrijom, uslužnim djelatnostima i tranzitnim turizmom, te važno prometno čvorište (cestovne, željezničke i pomorske veze). Drugi važniji gradovi su Opatija i Lovran (turizam) na zapadnom, Crkvenica i Senj na istočnom, a Krk i Rab na središnjem dijelu Kvarnera. Na Kvarneru u užem smislu važniji je grad samo Cres, u dubokom zaštićenom zaljevu (turizam, brodogradnja, marina) te povijesni grad Osor na prevlaci koja odvaja otok Cres od Lošinja, dok su druga manja središta u jugozapadnoj Istri obično podalje od mora i s priručnim lukama: Plomin, Rakalj, Krnica, Ližnjan, Medulin. Stanovništvo se bavi turizmom, ribarstvom, a u nekim naseljima ima i industrije (Koromašno, Plomin).

Organiziranih linijskih putničkih pomorskih prometnih veza među tim mjestima nema, postoji samo trajekt na relaciji Brestova – Porozina (Cres) te brodska pruga (katamaran) Pula – Zadar s pristajanjima u lukama Unije, Susak, Mali Lošinj, Ilovik i Silba. Putnički promet iz Rijeke za Dalmaciju prolazi Kvarnerićem, a kroz Kvarner prolazi koridor teretnoga pomorskog prometa. Prolaz na sjevernom dijelu Kvarnera između Cresa i istarske obale (Vela vrata) širok je 4,2 km. Najveća je dubina u tom dijelu oko 65 m. Dubina je mora u južnom dijelu Kvarnera u užem smislu manja, prilično ravnomjerna i kreće se 45–55 m, a sve obale Istre i Cresa relativno se strmo i naglo spuštaju u more do te dubine. Hrid Galijola na sredini je južna granica Kvarnera, a južnije od toga su uz obalu Cresa i Lošinja otočići Zeča, Unije, Male i Vele Srakane i Susak.

U rano antičko doba Kvarner se nazivao Sinus flanaticus, tj. Flanatički zaljev (po Flanatima [Flanates], liburnskom plemenu koje je nastavalo istočnu Istru), a u kasnoj antici Liburnicus sinus, tj. Liburnski zaljev. Tim se pojmom tada označivao ponajprije morski prostor između Istre i Cresa, tj. Kvarner u užem smislu, uključujući možda i dio Riječkog zaljeva uz obalu Istre.

Važna su liburnska naselja i luke bile u Plominu (Flanona), Cresu (Crexi) i Osoru (Apsorus), ali i u današnjem Rapcu (luka liburnskog Labina, Alvona), dok je u Medulinskom zaljevu bila važna histarska luka. Te su luke bile značajne i u srednjem vijeku, kad su stariji nazivi zamijenjeni novima.

Kvarner, čije ime možda potječe od latinskog izraza mare quaternarium (otuda i talijanski Quarnero, Quarnaro, Carnaro), tj. mora sastavljena od četiriju dijelova, nalazi se na čvorištu četiriju važnih plovidbenih pravaca (zapadno prema Veneciji i Raveni, južno prema Zadru, istočno prema Senju i sjeverno prema Rijeci). Hrvatski je naziv svakako srednjovjekovna prilagođenica iz mletačkog ili jednog od lokalnih romanskih jezika (veljotski, istriotski, dalmatski).

Vrlo učestala obalna plovidba između naselja na obalama Kvarnera tijekom srednjeg vijeka i osobito u novom vijeku počela je zamirati u XX. st., kad su istarska obalna mjesta povezana cestama preko zaleđa. Kvarner je okružen planinskim rubom visokoga krša pa je u velikoj mjeri pod kontinentalnim utjecajima. Česti prodori hladnoga zraka (bura sa sjeveroistoka, te tramontana sa sjevera), osobito u zimskom razdoblju, otežavaju plovidbu i ribarenje.

Kvarner u užem smislu pruža se između Istre i Cresa; na sjeveru je omeđen Velim vratima a na jugu crtom povučenom od najjužnijeg rta poluotoka Premanture (Kamenjak) do otoka Premude. Osim otoka Unija, Suska i Zeče nema znatnijih otoka. Od malih pustih otočića najvažniji je Galijola. Na Galijoli je zbog središnjega položaja važan svjetionik, a tako i na hridima Poreru i Albanežu, južno od Premanture. Između otoka Unija i otoka Velih Srakana i Malih Srakana sa zapadne te otoka Lošinja s istočne strane nalazi se Unijski kanal, neznatne plovidbene važnosti. Najveći zaljevi na istočnoj obali su: Valun (jugoistočno od crte rt Sv. Blaž – rt Pernat) i Osorski zaljev (jugoistočno od crte rt Abis – rt Osor); oba su dobra zakloništa za brodove. Zapadna obala nema takvih zaljeva.

Kvarner u užem smislu riječi jedno je od najboljih ribolovilišta na Jadranu. Za dubinski ribolov povlačnim mrežama (kočama) upotrebljava se područje u trokutu Crna punta – Plominska vala – zaljev Valun na Cresu (oko 7 km širine) i područje između ušća Raše i sredine otoka Cresa. Na ostalim se dijelovima Kvarnera ne kočari jer je dno posuto minama i minskim sidrima (karelima) preostalim iz Drugoga svjetskog rata. Osobito je cijenjen kvarnerski škamp.