Tiskarstvo

Tiskarstvo, djelatnost tiskanja knjiga i drugih publikacija; počinje sred. XV. st., otkako je Johann Guttenberg izumio tehnologiju umnažanja knjiga pomičnim slovima i otisnuo prvu knjigu (Biblija, 1455).

Istrani su se rano uključili u tiskarstvo, a sudjelovali su u pripremanju i ostvarenju prve hrv. tiskane knjige, glagoljskoga Misala iz 1483., o čemu je pola godine prije dovršenja knjige neposredno svjedočanstvo ostavio Juri Žakan. U ranom europskom tiskarstvu sudjelovala su u Veneciji i dva Istranina, Bartol Pelušić i Gabriel Brašić. Autor prve hrv. latiničke knjige, fra Bernardin Drvodilić s Brača, koji je umro na području Pule, mogao je neka znanja o tome pružiti suvremenicima. Glagolj. tiskare u Senju (1494–1508) i zatim u Rijeci (1530–31) tiskale su knjige koje su sigurno stizale i istar. glagoljašima, kojima su bile namijenjene. Istarski popovi glagoljaši S. Konzul Istrijan i Antun Dalmatin u Urachu kraj Tübingena tiskali su 1550-ih protestantske knjige na svim trima hrvatskim pismima, glagoljicom, ćirilicom i latinicom, ali i na talijanskom jeziku (protestantsko tiskarstvo). Istodobno je M. Vlačić Ilirik izdavao velik broj svojih knjiga u Njemačkoj, ali i u Baselu kod znamenitoga tiskara Oporina. Jedan od prvih tiskara koji je tiskao glazb. izdanja bio je Andrija Motovunac, a tiskanjem notnih izdanja, ali i drugih knjiga, bavio se u XVI. st. u Francuskoj (Lyon) i drugi Istranin, J. Moderne iz Buzeta (potpisivao se kao Jacobus Modernus de Pinguente). U kasnijim stoljećima tiskarstvo su malo-pomalo preuzele tiskarske obitelji, u prvom redu u Veneciji, a time je prestalo isticanje pojedinih tiskara kao majstora. Hrv. i tal. pisci iz Istre XVI–XIX. st. najviše su svojih knjiga tiskali u Veneciji (F. Glavinić, S. Santorio) ali i u Udinama. Poč. XIX. st. svoje je knjige P. Stancovich tiskao u Trstu (Hrvatski katekizam, 1828), a neke knjige i u drugim gradovima. U Veneciji je svoje knjige tiskao Nikola Belinić (Gramatika, 1808; Razabranje cvieta krieposti, 1809). Hrvatske knjige u Istru stižu i iz tiskare riječkoga tipografa Lovre Karletzkoga (od 1790), odnosno njegove supruge i nasljednika. Trst je u XIX. st. u tiskanju istar. knjiga preuzeo prednost Veneciji i drugim gradovima. Prva izdanja Dobrilina molitvenika Otče, budi volja tvoja! tiskana su u Trstu, u tiskari Austrijskoga Lloyda (1854). Poslije se dobro opremljene tiskare otvaraju u Kopru (Cobol & Priora; G. Tondelli) i Poreču (G. Coana). Hrvatske novine Naša sloga tiskale su se od 1870. u Lloydovoj tiskari, premda slagari još nisu znali hrvatski jezik pa je to stvaralo teškoće u poslu. U Trstu je 1880. tiskaru utemeljio Čeh Hvala, ali ju je ubrzo prodao Viktoru Dolencu. Pomagali su je domoljubi, Hrvati i Slovenci, koji su u njoj tiskali Našu slogu i Edinost. Kada su iz Zagreba tijekom 1884. stigli hrvatski slagari, razvila se u Trstu živa tiskarska i nakladnička djelatnost i na hrvatskom i na slovenskom jeziku. Izlazili su listovi Balkan, Jadran i dr., a objavljen je i velik broj knjiga. Talijanske su se knjige tiskale u Poreču kod Coane, koja je imala svoju podružnicu i u Rovinju. Tiskar A. Gabršček, koji je imao tiskaru u Gorici, otvorio je podružnicu u Puli, a vodio ju je J. Krmpotić. Naša sloga tiskala se u njoj od 1899., a poslije u tiskari Laginja i drug. Tiskara Seraschin tiskala je i hrv. i tal. knjige, a kada je zapala u novčane neprilike, kupio ju je Karlo Martinolić s Cresa. Poč. XX. st. u Puli su djelovale dvije hrv. tiskare: Laginja i drug te Josip Krmpotić, a osim njih i I. Seraschin, F. Rocco, S. Volpi. Tiskare se tada otvaraju u Voloskom i u Krku (Kurykta). U Pazinu je 1911. utemeljeno Tiskovno društvo, koje je djelovalo do 1920., kad su fašisti tiskaru demolirali. Slična je sudbina snašla tiskaru Edinost u Trstu i Gabrščekovu u Gorici. Za fašizma hrvatske su se knjige mogle tiskati samo u Trstu, gdje su izlazile i hrv. novine, dok nisu potpuno zabranjene 1930. Hrv. pisci objavljivali su svoje knjige u Zagrebu, Rijeci, Osijeku. Za II. svj. rata, posebice nakon kapitulacije Italije, u Istri su radile mnogobrojne tzv. tehnike, priručna postrojenja za umnožavanje tiskovina (tzv. Gestetner). U njima su se tiskali propagandni letci, proglasi, novine (Glas Istre, Hrvatski list i mnogi drugi). Nakon rata otvorene su tiskare u više gradova u Istri (Pula, Pazin, Labin, Poreč), ali su se isto tako s godinama zatvarale. Danas, zahvaljujući novoj računalnoj tehnologiji, djeluje više dobro opremljenih tiskara, koje zadovoljavaju potrebe u Istri.

Komentari

    Trenutno nema objavljenih komentara.

Ostavi komentar

* Slanjem komentara prihvaćate Pravila obrade Vaših osobnih podataka (e-mail i IP adresa). cancel reply


Literatura

T. Blažeković, Hrvatske novine i štamparije u Istri (1870–1945), Riječka revija, 1952, 1.